ŽUDNJA za slatkim nije uvijek samo pitanje apetita ili manjka samokontrole. Iza snažne potrebe za čokoladom, kolačima i drugim slasticama često se kriju svakodnevne navike kojih možda nismo ni svjesni, piše IstraIN.
Čokolada uz kavu, desert nakon ručka ili potraga za keksima kasno navečer dobro su poznati scenariji. Potreba za slatkim ne znači nužno da organizmu nedostaje šećera. Na nju mogu utjecati glad, umor, stres i navike, ali i jednostavna činjenica da hrana bogata šećerom pruža brzo zadovoljstvo.
Pritom je važno razlikovati glad od žudnje. Kada smo doista gladni, uglavnom smo spremni pojesti različite vrste hrane. Žudnja je, s druge strane, specifična - ne želimo bilo što, nego baš čokoladu, sladoled ili omiljeni kolač. Trenutak u kojem se želja javlja može otkriti mnogo o njezinu stvarnom uzroku.
Preskakanje obroka i večernja glad
Jedan od najjednostavnijih razloga snažne želje za slatkim jest glad. Ako tijekom dana preskačemo obroke, jedemo premalo ili između obroka prođe previše vremena, organizam će u jednom trenutku zatražiti energiju. Tada posebno privlačna postaje kalorična i lako dostupna hrana. Slatkiši nude upravo to, pa večernja potraga za čokoladom ponekad nema skriveno značenje, nego je posljedica nedovoljnog unosa hrane tijekom dana. Umjesto potpunog izbjegavanja slatkiša, korisnije je provjeriti jesu li obroci bili redoviti i dovoljno zasitni.
