HRVATSKA raspolaže velikim zalihama podzemnih voda, no klimatske promjene, suše, navodnjavanje i gubici u vodovodnim mrežama traže učinkovitije upravljanje tim strateškim resursom, upozorio je danas direktor VGO-a za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda Milan Rezo.
Hrvatska raspolaže velikim zalihama podzemnih voda, a vrlo vrijedne vodonosnike ima sjever zemlje, priopćio je Rezo i istaknuo da za procjenu dugoročne vodne sigurnosti nije dovoljno promatrati ukupne količine vode u vodonosnicima, već obnovljive količine podzemne vode.
Kao primjer naveo je sjever Hrvatske, koji se nalazi iznad velikih aluvijalnih vodonosnika povezanih s Dravom i Murom. Prema podacima Hrvatskih voda, tri važna tijela podzemnih voda - Varaždinsko, Međimursko te Legrad/Slatina - imaju procijenjene obnovljive zalihe od ukupno oko 563 milijuna kubičnih metara godišnje.
"Vode zasad ima, ali pritisak na vodonosnik raste"
Rezo upozorava da se granice tih hidrogeoloških tijela ne poklapaju s administrativnim granicama županija te da podzemne vode nisu neograničen spremnik. Dugotrajne suše i niski vodostaji Drave i Mure mogu smanjiti prirodno prihranjivanje vodonosnika, dok visoke temperature istodobno povećavaju potrebe za vodom stanovništva, gospodarstva, industrije i poljoprivrede.
