NASTAVNI zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba u Heinzelovoj 88 tijekom 24 sata obradi između 450 i 480 poziva, a od toga je oko 200 intervencija na terenu. "Otprilike je polovica, a ponekad i više, poziva onih koji ne zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. Takvi se slučajevi riješe savjetom ili preusmjeravanjem na druge zdravstvene službe", rekla je za Index voditeljica smjene dr. med. spec. Željka Grgić.
U njihovoj službi tijekom dana radi šest dispečera, odnosno visokoeduciranih medicinskih djelatnika koji, prema propisanim protokolima, obrađuju svaki poziv. "Istina je, takvih poziva koji nisu hitni zaista ima mnogo i oni sigurno opterećuju rad hitne službe", kaže Grgić.
"Zato apeliramo na građane da se u manje hitnim situacijama, primjerice kada trebaju savjet kako sniziti temperaturu, regulirati krvni tlak, ublažiti zubobolju, glavobolju ili bolove u zglobovima, obrate svom liječniku obiteljske medicine".
"Dispečeri ne spuštaju slušalicu od količine poziva"
Osim što ti pozivi mogu usporiti izlazak ekipa na teren, stvaraju i gužvu na telefonskim linijama. Grgić objašnjava da dispečer svaki poziv mora detaljno obraditi te ne može unaprijed zaključiti da nije riječ o hitnom slučaju i preusmjeriti pozivatelja. "Mora se uzeti anamneza, pitati od kojih bolesti osoba boluje, koje lijekove uzima, ima li alergije i tek tada može dati odgovarajući savjet.
