PLANOVI njemačke vlade za postrožavanje pravila o bolovanju možda rješavaju posljedice, a ne stvarne uzroke sve većeg broja izostanaka s posla, upozoravaju istraživači. Kao glavne razloge navode sve veći pritisak na mentalno zdravlje zaposlenika i pogoršanje radnih uvjeta u sektorima poput zdravstva i obrazovanja, piše Reuters.
Radnici u Njemačkoj tijekom 2024. godine prosječno su bili na bolovanju oko 22 dana. Podatak dolazi od udruženja zdravstvenih osiguravatelja BKK, koje ističe da je broj bolovanja naglo porastao 2022., nakon uvođenja elektroničkog sustava prijave bolovanja koji je omogućio preciznije evidentiranje kratkotrajnih izostanaka.
Prema planu koji je dogovorila vlada kancelara Friedricha Merza, ukinut će se mogućnost otvaranja bolovanja telefonskim putem, a poslodavci će moći zahtijevati liječničku potvrdu već od prvog dana izostanka. Mjera je dio šire strategije povećanja produktivnosti u gospodarstvu koje se suočava sa starenjem stanovništva i godinama slabog gospodarskog rasta.
Mentalni poremećaji čine 4,8 posto svih slučajeva bolovanja
No znanstvenici koji proučavaju bolovanja, mentalno zdravlje i tržište rada upozoravaju da se pravi problemi nalaze u zanimanjima s najvećom stopom izostanaka, poput medicinskih sestara, njegovatelja i učitelja. Kao ključne čimbenike navode kronični manjak zaposlenih, niske plaće, ograničene mogućnosti napredovanja i velik emocionalni pritisak.
