U OSVIT Sunčevog sustava, mlada Zemlja bila je tek užarena kugla poluotopljenog kamenja. Tijekom stotina milijuna godina, dijelovi te stjenovite mase zgusnuli su se i stvorili prve kontinente, temelje današnjih krajolika.
Većina znanstvenika uzroke traži isključivo u geologiji našeg planeta, no tim geologa sa Sveučilišta Curtin u Australiji, koji predvodi Chris Kirkland, tvrdi da Zemlja u tom procesu nije bila sama. Oni smatraju da je na rast kontinenata utjecao prolazak Sunčevog sustava kroz spiralne krakove Mliječne staze, a dokazi za tu ideju, kažu, zapisani su u nekima od najstarijih minerala na Zemlji, piše Science Alert.
Utjecaj galaktičkog susjedstva
Povijest Zemlje nije se odvijala u izolaciji. Sunčev sustav obiđe središte Mliječne staze svakih 250 milijuna godina, a pritom otprilike svakih 150 do 200 milijuna godina prolazi kroz gušće, sporije spiralne krakove galaksije. U tim se galaktičkim strukturama nakupljaju plin i prašina te nastaju nove zvijezde. Ti susreti vjerojatno nisu prošli bez posljedica za Zemlju. Sunčev sustav okružuje Oortov oblak, golemi sferni omotač ledenih tijela.
Smatra se da gravitacijske interakcije tijekom prolaska kroz spiralne krakove mogu izbaciti objekte iz Oortovog oblaka i poslati ih prema unutrašnjosti sustava, gdje postaju kometi. Istraživači tvrde da su upravo ti snažni udari mogli potaknuti stvaranje prvih stabilnih fragmenata kontinentalne kore - svojevrsnog "sjemena" iz kojeg su se razvili današnji kontinenti.
