ČETVEROGODIŠNJI rat i međunarodna izolacija promijenili su poziciju Vladimira Putina u odnosima s Kinom. Ruski predsjednik sve češće nastupa kao strana koja traži ustupke, a ne ona koja postavlja uvjete, dok se Peking postupno priprema za njegov mogući odlazak s vlasti, piše The Wall Street Journal.
Peking blokirao plinski sporazum
Kineski predsjednik Xi Jinping je 2013. godine ruskog čelnika Vladimira Putina nazivao uzorom i hvalio njegov globalni utjecaj. Nakon potpune invazije na Ukrajinu, odnosi su se značajno promijenili.
Danas se gotovo 40 posto ruske vanjske trgovine odvija s Kinom, dok ruski udio u kineskoj trgovini iznosi manje od 4 posto. Zbog tolike razlike u gospodarskim odnosima, Putin se u komunikaciji s Pekingom sve više nalazi u podređenom položaju.
Tijekom Putinovog posjeta Pekingu u svibnju ove godine, ruska se strana nadala potpisivanju ugovora o plinovodu Snaga Sibira 2. Kineski su dužnosnici, međutim, projekt uvjetovali prodajom plina po cijenama koje vrijede na ruskom domaćem tržištu. Takav je zahtjev praktički značio da bi Kremlj morao subvencionirati gradnju. Ugovor na kraju nije potpisan.
