JOŠ SU RIMLJANI oko 250. godine prije Krista pokušali premostiti Mesinski tjesnac, no od tada su propadali svi pokušaji izgradnje mosta koji bi Siciliju spojio s ostatkom Italije. Čini se da se to sada mijenja. Talijanska vlada, uz potporu premijerke Giorgie Meloni, u kolovozu prošle godine dala je konačno odobrenje za izgradnju mosta preko kanala dugog 3.7 kilometara.
Ako projekt, unatoč nekim pravnim izazovima, bude dovršen, bit će to najduži viseći most s jednim rasponom na svijetu. No, ovaj most nije samo infrastrukturni projekt - premijerka Meloni proglasila ga je ključnim za nacionalnu obranu, što je neobičan manevar koji Italiji pomaže ispuniti zahtjevne ciljeve vojne potrošnje koje je nametnuo NATO pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše CNN.
Europski problem s potrošnjom
Ti ciljevi, koji od europskih zemalja zahtijevaju da do 2035. godine u svoje vojske ulažu 5% bruto domaćeg proizvoda, što je značajno povećanje u odnosu na sadašnjih 2 %, prijete poremetiti ionako napete proračune i pogoršati goleme fiskalne i ekonomske izazove regije. Europa se tako našla pred teškim izborom između obrane i programa socijalne skrbi.
Jedan most neće riješiti taj problem, ali je simbol prepreka s kojima se Europa suočava u nastojanju da postane vojno neovisna o Sjedinjenim Državama. Upravo je američka zaštita od 1991. godine oslobodila 1.8 bilijuna eura (engl. trillion) za europsku socijalnu potrošnju, prema podacima njemačkog instituta Ifo.
