SABOR je krajem svibnja od DORH-a zatražio odgovore na niz konkretnih pitanja o angažiranju vještačenja u slučaju Agrokor, jednom od najskupljih i najkontroverznijih postupaka u novijoj hrvatskoj pravosudnoj povijesti. Pitanja su se odnosila na javnu nabavu, mogući sukob interesa KPMG-a Poljska, mogućnost povrata isplaćenog novca te zakonitost i opravdanost trošenja javnih sredstava.
DORH je odgovorio neuobičajeno brzo, već 1. lipnja 2026. godine. No iz odgovora se, prema dostupnom sadržaju, ne vidi da je izravno odgovorio na ijedno od ključnih pitanja koja su mu postavljena. Umjesto objašnjenja o javnoj nabavi, KPMG-u, sukobu interesa i mogućem povratu novca, DORH se pozvao na odredbe Zakona o kaznenom postupku, činjenicu da sud tek treba odlučiti o troškovima kaznenog postupka te na ranije priopćenje o zastari stegovnog postupka.
Kako se sve odvilo?
Iz Sabora je, naime, 26. svibnja 2026. stigao upit u DORH sa sljedećim pitanjima, a vezanim za istragu oko Agrokora:
Je li prilikom angažiranja predmetnih vještačenja proveden postupak javne nabave ili drugi oblik tržišnog nadmetanja te, ako nije, na temelju kojih pravnih osnova se smatralo da takva obveza ne postoji?
