RASPRAVA na saborskom Odboru za pravosuđe o slučaju ubojstva u Drnišu ponovno je u središte pozornosti stavila izmjene Kaznenog zakona i pitanje strožeg kažnjavanja. Profesorica kaznenog prava Sunčana Roksandić smatra kako Hrvatska već ima odgovarajuće zakonske alate, no da su za prevenciju najtežih kaznenih djela ključni organizacija sustava, pravodobna reakcija institucija i individualan pristup počiniteljima, prenosi N1.
Strože kazne i postojeća praksa
Na pitanje mogu li strože i dugotrajnije kazne spriječiti ovakve zločine, Roksandić odgovara kako ne smatra da hrvatski suci ne koriste maksimalne zatvorske kazne kada za to postoje uvjeti. Navodi da je u posljednjih pet godina izrečeno 26 takvih kazni, koje su trenutno predmet analize.
"Ne mislim da naši suci u nekim situacijama ne koriste maksimalne kazne zatvora koje su im na raspolaganju, što brojke i pokazuju", izjavila je, pojasnivši kako maksimalna kazna, ovisno o dobi počinitelja, u praksi često predstavlja svojevrsnu doživotnu kaznu. Prema podacima sa saborskog odbora, dodala je, Hrvatska ne odstupa od europskog prosjeka po malom broju počinitelja koji će počiniti najteža kaznena djela bez obzira na poduzete mjere.
"Svaka je žrtva previše i treba spriječiti svaki takav događaj ako je to ikako moguće", kazala je.
