SKOK cijena nafte ovog proljeća tek će marginalno utjecati na američko gospodarstvo, uz osjetno manju potrošnju na nabavu crnog zlata nego u 80-im godinama prošlog stoljeća, pokazalo je istraživanje ogranka američke središnje banke u Dallasu.
Cijene nafte premašile su ovog proljeća 120 dolara po barelu nakon što je američki rat protiv Irana rezultirao poremećajima u prometu Hormuškim tjesnacem i posljedičnog smanjenja svjetske opskrbe naftom za otprilike 15 posto.
SAD je neto izvoznik nafte, pa je utjecaj skoka cijena bio dvojak, uz opterećene budžete kućanstava zbog poskupljenja goriva i zaradu za naftne kompanije i dioničare, navode stručnjaci dalaškog Feda. Dok je na budžet kućanstava znatno utjecalo poskupljenje goriva, visoke cijene barela američkim su naftnim kompanijama i njihovim dioničarima donijele korist.
Ekonomisti dalaškog Feda Lutz Kilian, Michael Plante i Alexander W. Richter izračunali su da je američko gospodarstvo danas znatno manje ovisno o energiji nego u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća, koje su također obilježili poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka.
Poremećaji su tada bili manjih razmjera, ali je SAD tada na naftu trošio otprilike osam posto bruto domaćeg proizvoda, utvrdili su. Danas na 'crno zlato' troši tek tri posto BDP‑a.
