POTROŠAČKE cijene u Hrvatskoj u svibnju su na godišnjoj razini rasle 4,9% - brže nego prije pola godine i osjetno iznad prosjeka EU od 3,3%. No ispod tog jednog broja krije se obrat, taj jedan broj ne govori cijelu priču. Cijena hrane, koja je godinama najviše pritiskala kućne budžete, sada se smiruje. Glavni problem više nije ona, nego energija.
Kad se objavi da je inflacija "ubrzala", prva je pomisao da sve poskupljuje sve brže. Stvarnost je ovog puta zanimljivija, ali i ohrabrujuća: iza ukupnog rasta krije se pad onog dijela inflacije koji ekonomisti smatraju najvažnijim.
Jezgra se hladi, a to je dobra vijest
Takozvana temeljna ili jezgrena inflacija mjeri rast cijena bez energije i hrane. To su dviju skupina koje znaju divljati zbog vremena, geopolitike ili cijena nafte i tako zamagljuju pravu sliku. Na nju se oslanjaju i središnje banke, jer pokazuje koliko je rast cijena postao trajan i ukorijenjen.
Ta temeljna inflacija u svibnju je bila 3,7%. Za razliku od ukupnog broja, pada jer je prije godinu dana bila 4,3%. Trajniji dio inflacije, dakle, popušta. Zašto onda ukupni broj raste?
