SJEDINJENE Američke Države i Islamska Republika Iran najavili su, nakon gotovo četiri mjeseca rata, potpisivanje "memoranduma o razumijevanju" u petak u Ženevi i 60-dnevno produljenje prekida vatre. Unutar tog razdoblja vodit će se pregovori o trajnom mirovnom sporazumu. Provedba takvog sporazuma ipak ostavlja za sobom brojna pitanja.
Hoće li Iran zaista predati zalihe obogaćenog urana od kojih bi se moglo razviti nuklearno oružje? Koja je budućnost Hormuškog tjesnaca i hoće li se Iran odreći uvođenja naplate brodovima koji prolaze? Koliko će trajati razminiranje tjesnaca? Kako će ovaj novi prekid vatre utjecati na rat Izraela i Hezbollaha u Libanonu, budući da Iran zahtijeva povlačenje Izraelskih obrambenih snaga iz te zemlje? Kako će izraelski premijer Benjamin Netanyahu reagirati na ove okolnosti i hoće li sabotirati plan novim vojnim operacijama u Libanonu i Iranu?
Iran drži jaku kartu u rukama
Sva ova pitanja upućuju na duge i mukotrpne pregovore, a Iran i dalje drži "hormušku kartu" u svojim rukama. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, kroz koji je prije rata prolazilo 20 posto svjetske nafte, dalo je Iranskoj revolucionarnoj gardi moćnu pregovaračku poziciju koju će biti teško probiti. Višemjesečni pritisak Amerikanaca i Izraelaca nije polučio željene rezultate i kapitulaciju Islamske Republike. Umjesto vojnih pobjeda, operaciju "Epski bijes" obilježili su strateški porazi i ratni zločini, poput američkog bombardiranja škole za djevojke u gradu Minab u južnom Iranu, gdje je poginulo 168 ljudi, od čega više od stotinu djece.
