STATUS svjetske baštine može i manje poznate lokacije vinuti u globalnu slavu, no zašto se onda neka mjesta bore da ih se s tog prestižnog popisa ukloni? U planinama središnje Slovačke, slikovito srednjovjekovno selo Vlkolínec ima više kuća nego stanovnika.
Njih dvadesetak živi u 45 živopisnih kućica okupljenih oko zvonika iz 18. stoljeća. Zbog izvanredno očuvane arhitekture, UN je selo 1993. uvrstio na Popis svjetske baštine, nakon čega je broj posjetitelja premašio 100.000 godišnje. Neki mještani danas tvrde da im je taj status, zajedno s turizmom, donio više štete nego koristi te traže brisanje s popisa.
Sličan zahtjev dolazi i iz Tanzanije, gdje je udruga Maasai International Solidarity Alliance zatražila uklanjanje zaštićenog područja Ngorongoro, tvrdeći da su konzervatorske politike vezane za zaštićeni status dovele do protjerivanja lokalnog stanovništva s pašnjaka njihovih predaka, piše BBC.
Status UNESCO-a može osigurati međunarodna sredstva za očuvanje
Rastući Popis svjetske baštine, koji danas broji 1248 lokaliteta u 170 zemalja, nadzire UNESCO, agencija Ujedinjenih naroda zadužena za prepoznavanje i zaštitu mjesta "izvanredne kulturne ili prirodne važnosti za čovječanstvo".
