BLAGDAN je Tijelova, na koji Katolička crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak i slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa. Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.
Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se, prema Katoličkoj crkvi, augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.
Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove - sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Drugi događaj koji je snažno utjecao na Tijelovo je, kako tvrdi Crkva, euharistijsko "čudo" koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je, tvrdi Crkva, jedan svećenik slaveći misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo tijelo i krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je, tvrdi Crkva, kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
