DRUGI burski rat, poznat i kao Anglo-burski rat, jedan je od najznačajnijih sukoba u povijesti južne Afrike. Vođen između burskih republika Južnoafrička Republika (Transvaal) i Slobodna Država Oranž te Britanskog Carstva, trajao je od 11. listopada 1899. do 31. svibnja 1902. godine.
Premda je rat izbio zbog kontrole nad bogatim nalazištima zlata i dijamanata, u svojoj srži bio je sukob između burske želje za neovisnošću i britanskog imperijalizma. Sukob je obilježen gerilskim ratovanjem, politikom spaljene zemlje i koncentracijskim logorima, a završio je britanskom pobjedom uz goleme ljudske i društvene gubitke: deseci tisuća mrtvih, razorena gospodarstva i duboke podjele koje će oblikovati budućnost zemlje.
Podrijetlo i kontekst sukoba
Buri su potomci nizozemskih, njemačkih i francuskih doseljenika koji su u južnu Afriku stigli u 17. stoljeću. Tijekom vremena razvili su snažan osjećaj identiteta temeljen na kalvinističkoj vjeri, agrarnom načinu života i težnji za neovisnošću.
Kada su Britanci početkom 19. stoljeća preuzeli Kapsku koloniju, mnogi su Buri, nezadovoljni novim vlastima i ukidanjem ropstva, krenuli u takozvani Veliki trek. Osnovali su dvije neovisne republike - Transvaal i Slobodnu Državu Oranž - koje su Britanci priznali ugovorima potpisanim 1852. i 1854. godine. Unatoč formalnom priznanju, napetosti između dviju strana nikada nisu u potpunosti nestale.
