U SVIBNJU 334. pr. Kr. Aleksandar III. Makedonski još nije bio "Veliki". Imao je tek 22 godine, naslijedio je snažnu vojsku svoga oca Filipa II. i pred sobom imao cilj koji je zvučao gotovo suludo: napasti golemo Perzijsko Carstvo.
Nakon što je prešao Helespont, današnje Dardanele, Aleksandar je stupio na tlo Male Azije. Bio je to simboličan i stvaran početak njegova velikog pohoda na istok. Perzijsko Carstvo tada je još bilo jedna od najvećih sila svijeta, a mladi makedonski kralj morao je dokazati da nije samo nasljednik očeve vojske, nego i zapovjednik sposoban voditi rat protiv mnogo većeg neprijatelja.
Prvi veliki ispit stigao je na rijeci Granik, u današnjoj sjeverozapadnoj Turskoj. Ondje su ga dočekale snage perzijskih satrapa, lokalnih upravitelja koji su branili zapadne dijelove carstva. Bitka se odigrala nekad između 20. i 24. svibnja. Mnogi povjesničari misle da se odigrala baš na današnji dan, 22. svibnja.
Bitka na rijeci Granik
Bitka kod Granika bila je prva velika Aleksandrova pobjeda u Aziji i prva od njegovih velikih bitaka protiv Perzijanaca. Prema antičkim izvorima, Perzijanci su se postavili uz obalu rijeke, oslanjajući se ponajprije na konjicu. Uz njih su bili i grčki plaćenici, iskusni vojnici koji su se borili za perzijsku stranu.
