SVAKE godine krajem svibnja ulice hrvatskih gradova ispune se maturantima u šarenim majicama, s glasnom glazbom, transparentima i vrećama brašna u rukama. Za mnoge prolaznike prizor izgleda kaotično, ali za maturante je to jedan od najvažnijih dana u životu - posljednji dan srednje škole, poznatiji kao norijada.
Naziv "norijada" dolazi od njemačke riječi Narr, što znači "luđak" ili "budala", odnosno od zagrebačkog izraza "noriti", što znači ludovati ili ponašati se razigrano. Upravo zato norijada označava dan kada maturanti barem nakratko odbacuju školska pravila i slave završetak jednog važnog životnog razdoblja.
Prve zabilježene moderne norijade u Hrvatskoj pojavile su se u Zagrebu pedesetih godina prošlog stoljeća. S vremenom se običaj proširio po cijeloj Hrvatskoj te prerastao u masovni događaj koji danas okuplja tisuće mladih, a nerijetko ih vidimo kako se gađaju brašnom. No, pitanje koje mnoge zanima jest - zašto baš brašno?
Običaj koji se posebno proširio tijekom devedesetih godina
Gađanje i posipanje brašnom nije izvorni dio norijade, nego običaj koji se posebno proširio tijekom devedesetih godina. Prema brojnim zapisima i svjedočanstvima, upravo tada postaje popularno "zasipanje" prijatelja i prolaznika brašnom, jajima i drugim rekvizitima kao dio kaotične proslave.
